Ako želi da napreduje u procesu pridruživanja EU, Srbija će morati da raskrsti sa svojom prošlošću, zahtjev je koji je zvanični Zagreb ugradio u svoj program predsjedavanja EU, koje je Hrvatska i formalno započela.

U tom dokumentu, u dijelu koji se odnosi na proširenje, između ostalog, naglašava se da je važno poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i vladavine prava, doprinos regionalnoj saradnji i razvoj dobrosusjedskih odnosa. Ovo poslednje uključuje prevladavanje nasleđa prošlosti, istinsko pomirenje, i rješavanje otvorenih pitanja.

Zagreb se „na papiru” založio za otvaranje pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i najavio da će podsticati i napredak Srbije i Crne Gore, ali uz puno ispunjavanje postavljenih kriterijuma.

Očekuje se da će Hrvatska, posebno sada kada predsjedava EU, u svim tijelima Unije, a naročito u onim koji odlučuju o otvaranju novih poglavlja, insistirati na dugačkoj listi pitanja koja su njoj bitna: od rješavanja sudbine nestalih, pitanja arhiva, granice, sukcesije, imovine bivše SFRJ, položaja njihove manjine u Srbiji, do suočavanja s prošlošću.

Inače, Hrvatska je proširenje EU zvanično unijela u prioritete svog predsjedavanja, u okviru tzv. četvrtog stuba, koji se odnosi na „Uticajnu Evropu”. U tom dijelu programa navodi se i da se vjerodostojnost u međunarodnim odnosima odražava kroz odgovoran pristup prema neposrednom okruženju na Zapadnom Balkanu.

Predsjednik skupštinskog Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta ocjenjuje da odluka Hrvatske da definiše listu uslova za Srbiju u procesu pridruživanja EU predstavlja još jednu potvrdu antisrpske politike zvaničnog Zagreba.

On ocjenjuje da je licemerje i bezobrazluk to što Hrvatska u svom programu predsjedavanja EU traži od Srbije poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda i vladavinu prava, doprinos regionalnoj saradnji i razvoj dobrosudsjedskih odnosa, pomirenje i rješavanje otvorenih pitanja.

Prema njegovim riječima, jasno je da će Hrvatska šestomjesečno predsjedavanje EU maksimalno iskoristiti da uslovljava Srbiju rješavanjem pitanja nestalih, granica, sukcesije, položaja hrvatske manjine u Srbiji, pitanja suđenja za ratne zločine, suočavanja sa prošlošću, a naglašava da ta zemlja prije nego što je postala članica EU nije riješila nijedno od tih pitanja.

(RTRS)

---

Krše prava, ne sude zločincima
Linta ističe da Hrvatska od stupanja na snagu Sporazuma o sukcesiji 2004. godine opstruiše sprovođenje Aneksa G Bečkog sporazuma o sukcesiji, te da odbija da protjeranim Srbima i srpskim povratnicima vrati stanarska prava, isplati dospjele neisplaćene penzije i naknadu štete za uništenu i oštećenu imovinu, vrati oteto i uzurpirano poljoprivredno zemljište, kuće, vikendice i poslovne prostore, kao i da srpskim firmama vrati otete nekretnine.

Nije riješeno ni pitanje ekshumacije ni identifikacije posmrtnih ostataka Srba, a, navodi Linta, nema volje ni da se kažnjavaju brojni ratni zločini nad Srbima.

Linta ocjenjuje i da brojne činjenice pokazuju da je u Hrvatskoj na djelu završni proces rehabilitacije ustaštva i NDH i da hrvatsko društvo nije spremno da se suoči sa svojom prošlošću.